Svoje korijene Sveučilište u Mostaru vuče još od 1895. godine. Oni su vezani za gradnju franjevačkoga samostana i pokretanje bogoslovnoga učilišta u Mostaru na kojemu je najprije otvoren studij bogoslovije, a potom i studij filozofije koji su neprestano izvodili sve do kraja Drugoga svjetskog rata, kada su zbog političkih (ne)prilika ugašeni. Od godine 1950. u Mostaru počinje djelovati Pedagoška akademija, a uz nju se počinju osnivati i druge visokoobrazovne ustanove koje će godine 1977. dobiti status „sveučilišta“. Iz nekadašnje Pedagoške akademije nastao je Pedagoški fakultet, čijim preustrojem akademske 2005./2006. godine nastaju dva nova fakulteta: Filozofski fakultet te Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. U početku je Filozofski fakultet nosio naziv Fakultet filozofsko-humanističkih znanosti, da bi ubrzo bio preimenovan u Filozofski fakultet. Akademske 2009./2010. godine fakultet je dobio novu zgradu koja se nalazi u krugu sveučilišnoga kampusa. Tako je Fakultet dobio odgovarajući prostor za izvođenje nastave i druge aktivnosti. Danas on raspolaže suvremeno opremljenim amfiteatrima, učionicama, čitaonicama, knjižnicom i uredima. Ukupna površina zgrade iznosi 3352 m².

Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru visokoškolska je ustanova na kojoj studenti mogu pohađati nastavu na preddiplomskome, diplomskome i poslijediplomskome studiju. Već od samoga početka Fakultet djeluje po načelima Bolonjske deklaracije. Odabran je sustav studiranja 3+2+3.

Kad je riječ o preddiplomskome studiju, na Fakultetu postoji 11 jednopredmetnih studija i 12 dvopredmetnih studija. Svi dvopredmetni studijski programi mogu se međusobno kombinirati. Uzimajući u obzir sve dvopredmetne kombinacije i jednopredmetne studije, možemo reći da se na preddiplomskoj razini izvodi 77 različitih studijskih skupina. Svi preddiplomski studijski programi traju tri godine. Nakon završetka dodiplomskoga studija student stječe naziv prvostupnik, a nakon završetka diplomskoga naziv magistar struke.

Uz navedene redovite studije i studije doškolovanja Fakultet organizira i poslijediplomske studije. Poslijediplomski znanstveni studij „Jezici i kulture u kontaktu“ pokriva područje humanističkih i dijela društvenih znanosti. Na njemu studenti mogu proširivati svoja znanja iz područja kroatistike, anglistike, germanistike, klasične filologije, povijesti, filozofije te područja informacijskih znanosti. Studij je ustrojen tako da pokriva prilično širok spektar znanstvenih polja i grana, s posebnim naglaskom na njihovoj komplementarnosti, što u konačnici pruža vrlo široku lepezu znanja i sposobnosti. Završetkom studija student stječe akademski stupanj doktor znanosti. Osim spomenutoga, na Fakultetu djeluju i poslijediplomski specijalistički studiji „Odnosi s javnošću“ i „Diplomacija i diplomatsko komuniciranje“.

Fakultet je utemeljio i dislocirane odjele u Kiseljaku i Orašju. U Kiseljaku se izvode preddiplomski studiji Novinarstva, Politologije i Socijalnoga rada, a u Orašju Hrvatskoga jezika i književnosti, Novinarstva i Socijalnoga rada te studiji doškolovanja Odnosi s javnošću i Novinarstvo.

Filozofski fakultet dobro surađuje s matičnim fakultetima u zemlji i inozemstvu, osobito s onima u Republici Hrvatskoj koji su nesebično pomagali ne samo ovomu fakultetu nego i cijelomu Sveučilištu, bilo materijalno, bilo stručnim i nastavanim kadrom. Filozofski fakultet također njeguje suradnju s Institutom za hrvatski jezik, književnost i povijest te s Institutom za latinitet.

Osim nastavnoj, Filozofski fakultet osobitu brigu posvećuje znanstvenoistraživačkoj i izdavačkoj djelatnosti. Tijekom svake akademske godine na Fakultetu se organiziraju znanstvene konferencije i znanstveni skupovi domaćega i međunarodnoga karaktera. Već od samoga početka na Fakultetu je osnovan časopis Hum – znanstvena publikacija u kojoj izlaze domaći i inozemni radovi s međunarodnom recenzijom. Časopis je od iznimne važnosti zato što pruža priliku znanstvenicima, osobito mladim, da objavljuju svoje radove i napreduju na znanstvenoistraživačkome području.

Da bi studiranje bilo što ugodnije i kvalitetnije, Fakultet neprestano radi na povećanju knjižnoga fonda. Njegova knjižnica posjeduje znanstvene i monografske publikacije te periodiku koje pokrivaju sve studijske grupe zastupljene na Filozofskome fakultetu. Knjižnica je ujedno i član EBSCO web of science i COBISS-a koji predstavlja organizacijski model povezivanja knjižnica u knjižnično-informacijski sustav s uzajamnom katalogizacijom, bibliografsko-kataloškom bazom podataka COBIB i lokalnim bazama podataka knjižnica sudionika, bazom podataka o knjižnicama COLIB, normativnom bazom podataka CONOR te s brojnim drugim ulogama.

Fakultet je postao prepoznatljiv ne samo unutar Sveučilišta u Mostaru nego i šire. Tako je u akademskoj 2012./2013. godini na Fakultetu upisano gotovo 4000 studenata, najvećim dijelom iz Bosne i Hercegovine, a iz godine u godinu raste broj upisanih studenata iz susjednih zemalja, osobito iz Republike Hrvatske.

U nastavnome procesu sudjeluje više od 200 nastavnika, od čega je 140 doktora znanosti. Raznolikost i stručnost uposlenoga kadra, velik broj studenata te različiti smjerovi studijskih programa neprijeporno govore o kvaliteti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Njegujući vrhovne vrijednosti zapadne uljudbe i civilizacije, Fakultet je otvoren svima, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost.

Dan Filozofskoga fakulteta obilježava se 23. svibnja.

http://ff.sum.ba/