Najava znanstveno – stručnog skupa „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu“
U organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, Rektorskog zbora Republike Hrvatske i Sveučilišta u Mostaru, a pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora u Neumu će se 14. i 15. ožujka održati znanstveno - stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu“.
Ove se godine navršava 24 godine potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, u kojem je sadržan i Ustav kojim je Bosna i Hercegovina dobila dugo željeni mir i novi model organizacije prema formuli „dva entiteta za tri konstitutivna naroda“. Nakon niza neuspjelih pokušaja izmjena Ustava proces usklađivanja ustroja BiH i njenog zakonskog okvira s međunarodnim, ali i domaćim vrijednostima i standardima i dalje se nameće kao najozbiljnija prepreka na putu k europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.
Rješenje ovih pitanja je pretpostavka reformskih koraka koje bh vlasti moraju poduzeti kako bi se stabilizirale gospodarske i socijalne prilike, osnažila europska politička kultura u BiH. U tom smislu konferencija Europski ustav za BiH ima za cilj sagledavanje pitanja o Bosni i Hercegovini kao višenacionalnoj države konstitutivnih i jednakopravnih naroda te „ostalih“ u kontekst procesa pristupanja BiH Europskoj uniji te opće sposobnosti zemlje za provođenje nužnih reformi i ispunjenja europskih standarda. U svemu tome se pitanje ustava nameće kao pitanje svih pitanja. To u konačnici znači pronalazak odgovora na pitanje kako konstitutivnost i ravnopravnost kao neporecive odrednice Ustava BiH pozicionirati u okvire europske pravne stečevine, ustavne prakse i teorije na razini EU i njenih članica. S tim u vezi tematski će se na skupu analizirati europska tradicija federalizma te njena iskustva u smislu prevladavanja liberalnog - komunitarnog spora, mogućnosti kreiranja društveno - političkih sustava koji učinkovito štite individualna i grupna prava, komparirat će se bh politički sustav sa sustavima EU zemalja, ustavnom teleologijom, ustavnim pravom, konstitucionalizmom, pitanjima poput vrste i razdiobe suvereniteta, unutarnjeg samoopredjeljenja, konsenzusa, međunarodnog ugovornog prava i sl.