Koje su dodatne mogućnosti suradnje Sveučilišta u Mostaru i gospodarstva, što tom suradnjom dobiva SUM, a što poslodavci te koliko realni sektor prepoznaje i angažira najbolje studente na tržištu rada - samo su neke od tema o kojima u intervjuu za Večernji list govori prorektor za poslovanje, ljudske potencijale i upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zdenko Klepić.

No prije svega na koji način će SUM sudjelovati na predstojećem mostarskom sajmu?

SUM će s Večernjim listom imati zajednički štand na kome će se svi koji posjećuju sajam moći informirati o studijskim programima koji se nude na SUM-u te uvjetima studiranja. Fakultet strojarstva, računarstva i elektrotehnike SUM-a organizirat će i skup na kome će biti predstavljen projekt UNIDO koji se odnosi na jačanje sustava kvalitete tehnoloških i industrijskih proizvoda i usluga. Rezultat ovoga projekta za Fakultet je kreiranje novih radnih mjesta, edukacija i osposobljavanje inženjera na području dimenzionalnog mjerenja (1D, 2D, 3D), kroz usvajanje novih edukacijskih programa, te mogućnost korištenja novog laboratorija sa suvremenom tehnologijom kao i znanje koje će biti primjenjivo na globalnoj razini.

Kakvi su rezultati nedavno održanog Gospodarskog foruma?

Krenulo se u intenziviranje razgovora, pripreme ugovora i sporazuma sveučilišta s gospodarskim subjektima vezanim za realiziranje predavanja i uključivanje stručnjaka iz prakse u nastavni proces, obavljanja studentskih praksi, uključivanje studenata u istraživačke aktivnosti, uključivanja stručnjaka iz prakse u kreiranje kurikuluma pojedinih kolegija, studijskih programa i studija. Intenzivirano je i ulaganje glede zajedničkih znanstveno-istraživačkih, ali i drugih projekata…

Znači došlo je do pomaka u pogledu suradnje znanosti i gospodarstva!?

Najbitnija je promjena stava i razmišljanja kako nastavnika - akademske zajednice tako i gospodarstvenika oko otvorenosti i spremnosti SUM-a i gospodarstva za suradnju i promjene te jačeg uključivanja u društvo i realne potrebe i probleme društva.

I što kaže realni sektor. Što se na SUM-u treba dodatno uraditi da bi se nastavni planovi i programi uskladili s tržištem rada?

Potrebno je više praktičnog, timskog i rada na stvarnim problemima, kreativnosti, rješavanje problema, sudjelovanja u projektima, više učenja stranih jezika i interdisciplinarnosti. Zapravo nastavni planovi se ne trebaju prilagođavati nastavnicima koji ih izvode nego se trebaju prilagoditi suvremenim zahtjevima tržišta rada, informatizaciji, digitalizaciji i suvremenim izazovima. Potrebno je i otvarati nove studije za koje postoji realna potreba, a ne školovati kadrove koji više nisu potrebni tržištu rada.

Što SUM dobiva od izravne suradnje sa gospodarskim subjektima?

Za SUM je jako bitno da se studenti koji završavaju fakultet odmah ili relativno brzo mogu zaposliti, te da obrazuje kadar koji je potreban tržištu, čime osigurava svoju održivost i ispunjava društvenu misiju. Zajedničkim znanstveno-istraživačkim i drugim projektima se spajaju teorijska i praktična znanja te se angažiranjem stručnjaka iz prakse oplemenjuje nastava i znanje koje studenti stječu tijekom studiranja, a praksom omogućuje studentima stjecanje znanja te oni pripremljeniji izlaze na tržište rada. Očekujemo i dodatni izvor prihoda za SUM iz zajedničkih projekata.

S druge strane što gospodarstvo dobiva od suradnje sa SUM-om?

Gospodarstvo bi trebalo dobiti kadrove koji su više nego do sada pripremljeni i potrebni tržištu rada, te imaju kompetencije i spremni su odmah, nakon ili čak i za vrijeme posljednjih godina studija početi s konkretnim radom. Uz malo prilagodbe mogu odmah početi  doprinositi ostvarenju ciljeva poduzeća - organizacije. Zajedničkim znanstveno istraživačkim radom rješavaju se konkretni problemi iz prakse te usavršava i dalje razvija postojeći kadar iz poduzeća kao i samo poduzeće. 

Može li se reći da je riječ o win-win situaciji i za gospodarstvo i za SUM!?

Upravo tako, suradnja gospodarstva i sveučilišta nosi višestruku korist kako jednima tako i drugima. Suradnja u koju mora biti uključen i javni sektor kao i institucije za potporu razvoja poduzetništva i gospodarstva donijet će svima koristi, te doprinijeti daljnjem razvoju kako SUM-a, tako i gospodarstva i društva u cjelini.

Koliko se na SUM-u radi glede dodatnoga povećanja praktičnog broja sati nastave?

SUM a posebice neki fakulteti su posljednjih godina puno učinili da se osigura praktična nastava ali to još uvijek nije dovoljno. Poznato je da studenti biomedicinskih znanosti imaju puno praktičnog rada u SKB-u Mostar, da studenti strojarstva, računarstva i elektrotehnike imaju dosta praktične nastave. I Ekonomski fakultet neprestano ima gostujuće nastavnike i rad na praktičnim primjerima. Izrađuju biznis planovi, rješavanju case studiya. I Građevinski, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, Filozofski fakultet posebice Studij novinarstva, ali i svi drugi fakulteti u znatnoj mjeri povećavaju broj praktičnih sati nastave. Sve veći broj nastavnika SUM-a dolazi iz gospodarstva ili javnog sektora i paralelno rade i na sveučilištima prenoseći svoje znanje studentima, ali i koristeći svoje znanje sa sveučilišta u praksi.

Koliko su iskorišteni potencijali glede znanstveno-istraživačke suradnje?

U ovoj sferi smo najmanje iskoristili mogućnosti te tu ima neiskorištenog potencijala, ali ima i dobrih primjera. I tu imamo novih inicijativa, tako će na sajmu u Mostaru biti potpisan ugovor sa Ericssonom Nikola Tesla d.d. iz Zagreba i HT Eronetom iz Mostara koji između ostalog podrazumijevaju ulaganje u zajedničko istraživanje. Slične ugovore pripremamo i s drugim kompanijama poput Elektroprivrede HZHB i drugim.

Kada možemo od gospodarstvenika u BiH očekivati da kao na Zapadu sami prepoznaju i angažiraju najbolje studente u svoje tvrtke?

Posljednjih godina primjetni su pozitivni pomaci u području menadžmenta ljudskih resursa. Poslodavci sve više traže preporuke i podatke za najuspješnije studente i pozivaju ih na razgovore nudeći im stipendije, praksu, posao i pokušavaju angažirati najbolje. Sve više se koristi ovaj način regrutiranja novih kadrova s čime smo jako zadovoljni jer gospodarstvo prepoznaje i našu kvalitetu i kompetencije koje naši studenti imaju što je neizravna pohvala i Sveučilištu koje ih priprema. U BiH su najbolji studenti oni koji studiraju na javnim sveučilištima. Oni imaju najviše potencijala jer se najbolji odlučuju studirati na javnim sveučilištima gdje se najviše uči i radi, ali i stječu kompetencije za budući posao. Poslodavci to prepoznaju.

Koliko je realna opasnost od liberalnog modela sveučilišta koje ide prema utrživosti znanja zanemarujući da su sveučilišta mjesta mišljenja, ideja, znanja i da na njima, osim usklađenosti sa tržištem rada, trebaju postojati i studiji koji nisu profitabilni, ali koji su važni zbog identiteta?

Ne treba brinuti jer je SUM prepoznao potrebu i u svojoj misiji ima naglašeno jaku integraciju u društvo i prilagodbu novim trendovima kao i tržištu rada, ali SUM jako naglašava i drži do toga što ste naveli. Na Sveučilištu će se i dalje njegovati i razvijati jezik, povijest, kultura… SUM će i dalje biti rasadnikom znanja, mišljenja i ideja. Kadrovi SUM-a su toga svjesni. Nadam se da će i vlasti na svim razinama financijski podržati i pronaći model financiranja SUM-a i više izdvajati za visoko obrazovanje i znanstveno istraživački rad jer je to najveći problem s kojim smo suočeni.