Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Zoran Tomić u razgovoru za današnji broj Oslobođenja govorio je o suradnji s europskim sveučilištima te o članstvu u Europskoj asocijaciji sveučilišta. Slijedom toga istaknuo je kako na Sveučilištu postoji kutak British council uz nedavno otvoreni Ruski kabinet te kako uzor vidi u američkim sveučilištima.

Na pitanja o političkoj situaciji rektor Tomić je poručio kako ne ulazi u politiku jer je njegov izazov visoko obrazovanje i znanstveni rad te kako je dr. Dragan Čović lider HDZ BiH i hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini budući je na izborima osvojio 85% potpore birača i članstva.

Intervju prenosimo u cijelosti.

Oslobođenje: Dani sveučilišta donijeli su niz značajnih događaja za ustanovu na čijem ste čelu. O čemu se sve konkretno radilo i jeste li nakon svega zadovoljni?

Ove godine aktivnosti Sveučilišta u Mostaru obilježili smo kroz Dane Sveučilišta. Jedan dan je bio posvećen studentima. Uručili smo 35 rektorovih nagrada najboljim studentima, konstituiran je novi saziv Studenskoga zbora Sveučilišta, a podijeljene su plakete i povelje Studenskog zbora. Bio je to događaj gdje smo se podsjetili svih studenskih aktivnosti, ali i projekcije u budućnosti. Također smo u okviru Dana Sveučilišta uručili sveučilišne plakete i povelje najzaslužnijim pojedincima i institucijama iz BiH i inozemstva za izniman doprinos afirmaciji i promociji Sveučilišta. Promovirali smo 25 doktora znanosti koji dolaze iz cijele BiH i Hrvatske. Zadnji dan je bila svečana sjednica Senata na kojoj smo imali veći broj gostiju iz okruženja i Europe.

Oslobođenje: Nedavno je u sklopu Sveučilišta zaživio Ruski kabinet. Koliko zanimanje vlada za Ruski jezik i je li realna opcija razmjena studenata i odlazak nekoga od naših studenata u Rusiju. Postoji li kod studenata zanimanje za to?

Na Sveučilištu se studira engleski, njemački, talijanski, latinski, a izvodimo kolegije na francuskom, španjolskom i kineskom jeziku. Otvorili smo i učionicu British council. Ruski jezik kod nas se na razini studija izučava petu godinu. Svake godine upišemo oko 30 studenata. Imamo izrazito intenzivnu suradnju sa više ruskih sveučilišta. Imamo i ruskih profesora koji su angažirani na Studiju ruskog jezika. Razmjena studenata već postoji, radimo zajedničke konferencije, posjećujemo se međusobno. Rezultat tih aktivnosti je i otvaranje „Ruskog kabineta“ i zahvalni smo ruskom veleposlanstvu na pomoći prilikom opremanja kabineta.

Oslobođenje: Postoji li ideja za uvođenjima novih fakulteta i smjerova u sklopu Sveučilišta u dogledno vrijeme i slažete li se sa konstatacijom američke veleposlanice u BiH kako naš sustav mladima ne nudi obrazovanje u korak sa XXI stoljećem?

Od ove godine Sveučilište u Mostaru je integrirano sveučilište. Naša je orijentacija prema interdisciplinarnosti kada su u pitanju novi studiji. Također zajednički preddiplomski i diplomski studiji s drugim sveučilištima u Europi. Želimo sudjelovati u što više združenih doktorskih studija. Novi studiji moraju imati svoju potporu u gospodarstvu. Razmatramo više mogućnosti povezivanja tako da će i ova godina biti reformska na Sveučilištu. U potpunosti se slažem s analizom američke veleposlanice. Ona gleda na naš obrazovni sustav prijateljski, ali s dovoljno distance tako da može biti objektivna. Tim više što ga može usporediti sa sustavom SAD-a koji je nama uzor. Međutim problemi se ne kriju samo u visokom obrazovanju. Postoji sustav povezanih problema od predškolskog, osnovnog, srednjeg pa i visokog obrazovanja. To je problem našeg društva.

Oslobođenje: Nedavno ste boravili u Zagrebu, gdje Vam je uručena pomoć koju Ured RH svake godine osigurava. O koliko novca je riječ i u što će on biti usmjeren? 

To su sredstva koja su namijenjena za jačanje kapaciteta na Sveučilištu. Koriste se za financiranje vanjske suradnje, tj. suradnje profesora iz Republike Hrvatske. Jedan dio sredstava se koristi za financiranje naših doktoranata u RH, a dio sredstava ide u znanstveno istraživački rad, opremanje laboratorija i projekte. Ta sredstva ne možemo koristiti za plaće nego za razvitak Sveučilišta. Cilj ove financijske pomoći je jačati kadrovsku bazu sveučilišta kako bi se smanjivala vanjska suradnja, a time i smanjivali troškovi na Sveučilištu.

Oslobođenje: Često se Vaše ime spominje u kontekstu preuzimanja funkcije predsjednika HDZ-a BiH. Koliko je u tome istine i jeste li Vi zaista zainteresirani za to?

Vidio sam neke tekstove na tu temu. Nisam se nikad oglašavao jer im nisam davao važnost. Natpisi su proizvoljni, nisu se temeljili na izvorima i na kraju su netočni. Vrlo konkretno. Ne ulazim u politiku, nisam kandidat ni za jednu stranačku pa ni državnu dužnost. Moj izazov je visoko obrazovanje i znanstveni rad. Pišem nove udžbenike i radujem se radu sa studentima. Politika nije opcija ni u kojem slučaju.

Oslobođenje: Mislite li da je došlo vrijeme da na čelo te stranke dođe novo lice?

Upravo su završili izbori. Kada je riječ o HDZ BiH, dr. Dragan Čović osvojio je 160.000 glasova ili oko 85 posto glasova Hrvata, dakle više nego ikad do sada. Glasovi su, sasvim izvjesno, došli dominantno od stranačkog članstva. Dakle, članstvo pa i birači su rekli što misle o liderstvu unutar HDZ BiH. S druge strane politički odnosi u BiH su izrazito složeni. Takvo vrijeme traži iskusne političke aktere koji mogu artikulirati svoju politiku i kroz razgovore i pregovore optimalizirati izbornu volju svoje baze pa i svog naroda. Zbog toga mislim da je nužan ostanak dr. Čovića na čelu HDZ BiH. S obzirom na euroatlantsku orijentaciju i stranke i dr. Čovića ne vidim potrebu za promjenama u vodstvu. S druge strane HDZ BiH se priprema za Sabor stranke. Hoće li vodstvo iskoristiti priliku Sabora i u stranačkoj strukturi osvježiti svoje kadrove, to je izazov na koji će oni dati odgovor.