Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u povodu 40-te obljetnice Sveučilišta u Mostaru i izlaska prvog broja sveučilišnih novina „Universitas Mostariensis“, pisao je uvodnik za Večernji list BiH kojeg prenosimo u cijelosti.

Utemeljitelji Sveučilišta u Mostaru, a time i visokog obrazovanja u Hercegovini, teško su mogli pretpostaviti da će Sveučilište u Mostaru 2017. godine tako uspješno ispunjavati svoje tri temeljne misije - obrazovnu, znanstveno-istraživačku i društvenu.

Četrdeseta obljetnica djelovanja i oko 14.000 studenata Sveučilišta u Mostaru pokazatelji su snage, vitalnosti i značaja jedinog javnog sveučilišta na hrvatskom jeziku izvan granica Republike Hrvatske. Sveučilište je izašlo i iz okvira Hercegovine jer veliki broj fakulteta ima dislocirane studije i institute, od Hercegbosanske županije, središnje Bosne, do Posavine. Na taj se način razvijaju i ti dijelovi BiH u kojima stoljećima živi hrvatski narod. Iako jedino javno na hrvatskom jeziku u BiH, Sveučilište u Mostaru je uključivo i otvoreno. To pokazuje i mobilnost studenata i profesora iz cijele BiH, Hrvatske, Europe, pa i dalje.

U Mostar se dolazi, ali se i putuje u druga sveučilišna središta, čime se upotpunjuju iskustva, kompetencije, znanja i vještine. Otvorenošću se promiče i izvrsnost. Osim toga, i veliki broj studenata iz Hrvatske, a osobito Dalmacije, studira na mostarskom Sveučilištu.

Nova uprava, na čelu s rektorom prof. dr. sc. Zoranom Tomićem, zacrtala je i ambiciozan plan nužne sinergije između visokog obrazovanja i gospodarstva. Posebna pozornost posvećuje se studijima iz STEM područja, čime se nastoji odgovoriti na temeljno pitanje studenata - što nakon studija i kako kapitalizirati stečene kompetencije, znanja i vještine na tržištu rada? Pa ipak, Sveučilište u Mostaru njeguje tradiciju sveučilišta kao rasadišta općeg i specijaliziranog znanja, istraživanja, mišljenja i ideja. Osim svoje obrazovne i znanstveno-istraživačke misije, Sveučilište u Mostaru stožerni je stup opstojnosti identiteta hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini i njegove ravnopravnosti s ostala dva konstitutivna naroda.

Zbog toga Sveučilište za Hrvate u BiH, ali i za Hrvatsku ima strateški značaj u svim razmatranjima ne samo razvoja visokog obrazovanja nego i ustavno-pravnog, gospodarskog, znanstvenog, demografskoga, kulturnog i svakog drugog karaktera. Uz snažno Sveučilište u Mostaru, Hrvatska lakše može ispunjavati svoju ustavnu obvezu skrbi o Hrvatima u BiH, ali i pomoći toj zemlji na europskom putu.

To jasno znači da Sveučilište ima strateški značaj i za Hrvatsku. Zbog toga je Vlada u okviru programa podrške Hrvatima u Bosni i Hercegovini financirala izgradnju suvremenog kampusa I, sudjelovanje profesora iz Hrvatske u izvođenju nastave na Sveučilištu te doktoranada iz BiH na poslijediplomskim studijima na javnim sveučilištima u Hrvatskoj. Ponosni smo što je, zahvaljujući potpori hrvatske Vlade, prošle akademske godine otvoren i studij dentalne medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta. Zajedničkim snagama opremili smo i otvorili Informacijsko-tehnološko-inovacijski centar “Nikola Tesla” te kabinet fizike, čime su stvorene pretpostavke za otvaranje doktorskoga studija ekologije, zaštite prirode i okoliša na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti. U suradnji s Agronomskim i prehrambeno-tehnološkim fakultetom realiziran je projekt održivog ostanka kroz zaštitu i očuvanje lokalnih autohtonih životinja i proizvoda. Financiran je i laboratorij za analizu smilja, što će zaokružiti cjelokupan proces proizvodnje, prerade i distribucije te važne, posebice za Hrvate u Hercegovini, poljoprivredne grane. Također smo dali potporu realizaciji projekta obnove sportskog kompleksa u okviru kampusa i Sveučilišta u Mostaru. Dosadašnji iznos podrške samo od Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske iznosi 2,500.000 kuna, a do kraja 2017., u vrlo kratkom roku, bit će isplaćen i dodatni iznos od 5,000.000 kuna. Siguran sam kako je još puno dobrih projekata pred nama koje ćemo zajednički realizirati na dobrobit hrvatskog naroda te cijele Bosne i Hercegovine.

Sveučilište u Mostaru sudjeluje i u radu Rektorskog zbora Republike Hrvatske koji pod svojim okriljem okuplja hrvatska javna sveučilišta. Na jučer održanoj sjednici Rektorskog zbora u gradu na Neretvi dogovoreni su bitni sporazumi o intenziviranju suradnje javnih sveučilišta iz Hrvatske sa Sveučilištem u Mostaru. I to je pokazatelj da je Sveučilište koje danas proslavlja četrdesetu obljetnicu aktivan i važan član sveukupnog hrvatskog visokoobrazovnoga prostora.

Plodovi Sveučilišta vidljivi su na svakom koraku u Hercegovini, središnjoj Bosni, Posavini, cijeloj Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, pa i šire. Ono podsjeća na našu zajedničku prošlost, sadašnjost, ali i, što je najvažnije, ono stremi zajedničkoj budućnosti u EU. I zato ćemo učiniti sve što je moguće u daljnjem razvoju Sveučilišta u Mostaru, njegovu jačanju, širenju i novim projektima. Vjerujem kako ova generacija zahvaljujući zajedništvu to može!