Frank Lloyd Wright analizirao je vrijednosti, odnosno ukazivao je na različite tipove vrijednosti. Vrijednost? Kad je riječ o graditeljstvu, ovaj je veliki graditelj govorio da su sve istinske graditeljske vrijednosti ujedno i ljudske vrijednosti ili one u protivnome i nisu vrijednosti. Škola, tehnika, naobrazba, pametna edukacija i stručno napredovanje bitni su čimbenici za stasanje jednoga graditelja, no izdizanje iznad prosjeka po Wrightu se ne postiže samo pameću nego i bogatim SRCEM.

Bez obzira što je graditeljstvo umjetnost oblikovanja prostora volumenom, stvorena građevina osim prostora treba opisivati i vrijeme. Građevina izvana tvori volumen (primjerice kao skulptura), ima raspored i odnos masa, odnos punoga i praznoga, zatvorenoga i otvorenoga… Uz tri dimenzije, širinu, visinu, dubinu, graditeljstvo uključuje i četvrtu dimenziju – vrijeme, to jest kretanje potrebno da se arhitektura doživi sa svih strana, iznutra i izvana. Naime unutarnji se prostor ne može promatrati odvojeno od vanjskoga omotača. Iz ovoga se može zaključiti da građevina treba opisivati i mjesto gdje je izgrađena i vrijeme u kojemu je stvorena, ali općenito (kao i sve što ima vrijednost) ona mora težiti neprolaznosti. VJEČNOST.

Imali smo mjesto, imali smo vrijeme, također i sklad, ali je ostala težnja za neprolaznošću. Mislim da se i ona ostvarila! A kako je sve počelo?

Do kraja sedamdesetih godina prošloga stoljeća postojao je samo jedan građevinski fakultet u Bosni i Hercegovini, onaj sarajevski. Tadašnje povećane potrebe za visokoobrazovanim kadrovima graditeljske struke u regiji dovele su do stvaranja podloge za otvaranje Građevinskoga fakulteta u Mostaru. U siječnju 1978. godine izrađen je Elaborat o opravdanosti osnivanja Građevinskog fakulteta u Mostaru koji je sadržavao dokaze o dugoročnoj potrebi za visokoobrazovanim kadrovima iz područja građevinarstva, a nakon toga predstavljen je okvirni program znanstveno-nastavnoga i znanstvenoistraživačkoga rada. Šesnaest je radnih organizacija i poduzeća prihvatilo tadašnji Samoupravni sporazum kojim su jamčile osiguranje sredstava za početak rada i osnovnu djelatnost Fakulteta.

U ime šesnaest suosnivača tri su organizacije bile zadužene za poslove oko konačnoga konstituiranja: Hidroelektrane na Neretvi, G. P. Hercegovina i Hidroelektrane na Trebišnjici. Ove su organizacije 20. srpnja 1978. donijele Odluku o osnivanju Građevinskog fakulteta u Mostaru. Nakon toga formirana je tzv. Komisija matičara koja je donijela privremeni plan i program, privremena pravila studija, izvršila izbor prvih deset nastavnika i suradnika i raspisala natječaj za upis 160 studenata na prvu godinu studija. U prosincu, točnije 11. prosinca 1978., dobiveno je Rješenje o davanju suglasnosti za početak rada Građevinskog fakulteta. Zbog toga je od utemeljenja pa sve do danas, 35 godina poslije, za Dan Fakulteta određen upravo datum 11. prosinca. Prva je sjednica Fakultetskoga vijeća održana 27. travnja 1979. godine na kojoj je za prvoga dekana imenovan Hrvoje Soče.

Nakon osnutka Građevinski je fakultet bio podstanarom u prostorijama drugih fakulteta. Početkom osamdesetih godina obećana je „skora“ gradnja nove zgrade koja se projektirala i trebala graditi otprilike na lokaciji današnjega Filozofskog fakulteta unutar sveučilišnoga kampusa. Međutim sve se završilo na praznim obećanjima. Privremeno prostorno rješenje pronašlo se zakupom dijela prostorija u zgradi tadašnjega Đačkog doma. Adaptacijom 1016 četvornih metara u Đačkome domu krajem ljeta 1981. dekanat, administracija i dvije završne godine počele su raditi u ovim prostorijama. Poslije je Građevinski fakultet dodatnom kupnjom i adaptacijom novoga prostora u Đačkome domu povećao svoje prostorne kapacitete. Iz ovih se redaka može zaključiti da je Fakultet punih 30 godina od svoga utemeljenja bio podstanarom u Mostaru. Prije samo nekoliko godina bilo je teško i zamisliti da će se to uskoro promijeniti.

Već je drugi naraštaj studenata imao dva smjera na završnim godinama, konstrukcijsko-izvođački i hidrotehnički. Sve do početka rata na Fakultetu su ostala ova dva smjera. Trajanje studija od akademske 1988./1989. godine povećava se s osam na devet semestara, nakon čega se pristupa izradi diplomskoga rada.

Konstantan rast i razvitak Fakulteta prekinuo je rat. Graditeljsko umijeće okupiralo je ono drugo, suprotno, rušilačko. Pokojni je profesor Pero Marijanović u monografiji Građevine iz 2008. godine napisao: „Još od biblijskih dana građevina počiva na dva odvojena sna, onome graditelja neimara i onome rušitelja, nasilnika…“ Dok jedni snivaju graditeljske snove, iščekuju plodove gradnje i stvaranja, drugi se trude kako građevini slomiti „kralježnicu“. Istina je da snovi o gradnji nečega novoga, neviđenoga, možda i nedostižnoga, rijetko postaju stvarnost, ali unatoč tomu ovi snovi imaju slast i vrijednost.

Rat je na našemu Građevinskom fakultetu ostavio mnogobrojne ožiljke. Od 1992. do 1994. godine nastava i ispiti prebacuju se najprije na Široki Brijeg, a zatim u Neum. No bez obzira na nemoguće uvjete za rad i veliki odljev nastavničkoga kadra djelovanje Fakulteta prekinuto je samo u razdoblju od travnja do srpnja 1992. godine. U ratnome i poslijeratnome razdoblju dolazi do izmjena nastavnih planova i programa te njihova usuglašavanja s referentnim fakultetom, Građevinskim fakultetom u Splitu. Zahvaljujući splitskomu fakultetu i njegovim profesorima koji su u najtežim okolnostima dolazili u Mostar, često i pod udarom neprijateljskih granata, premostilo se najteže razdoblje u povijesti Građevine. Još je jedan fakultet odigrao važnu ulogu u tim najtežim vremenima. To je Fakultet strojarstva i računarstva s našega Sveučilišta. Uglavnom su profesori sa Strojarstva godinama predavali na velikome broju kolegija prve i druge godine, a također se znatan dio nastave na tim godinama održavao na Strojarstvu.

Akademske 1999./2000. godine pokrenut je stručni studij građevinarstva i geodezije stupnja VI/1 pa su u sljedećih nekoliko godina uz diplomirane inženjere građevinarstva promovirani i inženjeri geodezije i građevinarstva. Građevinski je fakultet prvi na Sveučilištu u Mostaru, prije točno deset godina, uveo internetsku prijavu ispita i omogućio cjelodnevni internetski pristup svojim studentima u računalnim učionicama.

Kao i na cijelome Sveučilištu, od akademske 2004./2005. godine nastava je i na Građevinskome fakultetu započela po novome sustavu usklađenome s načelima Bolonjske deklaracije. Od tada je nastava najvećim dijelom usklađena s referentnim Građevinsko-arhitektonskim fakultetom iz Splita, odnosno s građevinskim fakultetima unutar Delft University iz Nizozemske i ETH Zuerich iz Švicarske. Također je 2006. godine formirana Udruga hrvatskih građevinskih fakulteta koju čine građevinski fakulteti iz Mostara, Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba. Udruga je registrirana u Zagrebu i preko nje se usklađuju nastavni planovi i programi te se regulira status nastavnika i studenata u okviru ostvarivanja suradnje između naznačenih pet građevinskih fakulteta koji izvode nastavu na hrvatskome jeziku.

Još od 2000. godine na Fakultetu se redovito održavaju znanstvena i stručna predavanja pod nazivom Znanstveni sati; dosad su nastupili brojni predavači s domaćih i međunarodnih sveučilišta. Također su održani brojni znanstveni skupovi, okrugli stolovi, konferencije od kojih vrijedi izdvojiti Međunarodni znanstveni simpozij Modeliranje konstrukcija koji je održan u studenome 2008. godine u povodu tridesete obljetnice Fakulteta. U člancima s ovoga simpozija okupljeni su relevantni znanstvenici iz cijeloga svijeta kako bi se odabrana tema što cjelovitije obradila, a u radu međunarodnoga Znanstvenog odbora sudjelovali su znanstvenici iz dvadeset država sa šest kontinenata.

Nastavku poslijeratnoga snažnog razvitka Građevinskoga fakulteta nemjerljivo je pridonijela izgradnja godinama sanjane vlastite nove zgrade. Trideseta je obljetnica Fakulteta 2008. godine, kad je otvorena nova zgrada i zaokružena tri desetljeća podstanarstva, označila prekretnicu u povijesti Građevinskoga fakulteta. To je bio novi početak, nova stranica na putu izrastanja u modernu znanstvenu instituciju prepoznatljivu kako po izobrazbi kvalitetnoga inženjerskog kadra, tako i po znanstvenim i stručnim projektima i dostignućima. Za sve djelatnike Građevinskoga fakulteta njihov je novi dom (G-Force) vizualno i stilski bio savršen, geometrijski precizan i kompozicijski dostatan te ih je uvjerio da se nevjerojatnosti događaju. Taj je dom puno više od puke materijalne vrijednosti. Težnja duga tri desetljeća nije bila ni jednostavna ni naivna. Pomaknute su granice zbilje i granice želje. Želja za nečim normalnim za suvremeni svijet, želja za prostornom, fizičkom i duhovnom slobodom, nije ostala samo pustom željom. Danas se otvoreno može reći da su građevinci u trenutcima neizvjesnosti, kada je „loptica bila na vrhu mrežice“ (vidjeti Match point Woodyja Alenna kroz 3D naočale londonskoga Oka) odlučili uporabiti otvorenost, žestinu i prodornost. I isplatilo se! S novim poletom i starim zajedništvom i ljubavlju prema Građevinskomu fakultetu uvjereni smo u naš daljnji napredak u budućnosti.

http://gf.sum.ba/