Poziv za dostavu radova

Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem

EUROPSKI USTAV ZA BOSNU I HERCEGOVINU

14. i 15. ožujka 2019., Neum

I.              ORGANIZATOR

Rektorski zbor Republike Hrvatske
Sveučilište u Mostaru

Pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga narodnog sabora Bosne i Hercegovine

II.            UVOD

U 2019. godini će se obilježiti 23. godine potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini,  u kojem je sadržan i Ustav kojim je Bosna i Hercegovina dobila dugo željeni mir i novi model organizacije prema formuli „dva entiteta za tri konstitutivna naroda“. Ustanovljena je struktura koja je osigurala mir kao pretpostavku daljnje opstojnosti te zaštite prava i interesa konstitutivnih naroda i ostalih građana BiH. Nakon niza neuspjelih pokušaja izmjena Ustava proces usklađivanja ustroja BiH i njenog zakonskog okvira s međunarodnim ali i domaćim vrijednostima i standardima i dalje se nameće kao najozbiljnija prepreka na putu ka europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.  

U kojemu načelnom pravcu te izmjene trebaju ići? Ključna je pretpostavka da one moraju slijediti europsku pravnu stečevinu, odnosno europsku pravo u užem (EU i zemlje članice) i širem (EU + Vijeće Europe, OSCE i dr.) smislu. U međuvremenu je doneseno nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava, ali i veoma važna odluka Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“ koja se poziva na konstitutivnost i načelo 'legitimnog predstavljanja'. Da li se BiH može opredijeliti da slijedi samo jednu od tih normi ili težiti njihovom objedinjenju, te izabrati put traženja načina njihove harmonizacije: konstitutivnosti kao tradicionalne ustavne kategorije i ljudskih prava kao opće-univerzalne? Na koji način je to moguće postići? Koje razumijevanje ustava i njegovih nužnih izmjena otvara put konsolidacije bh. političkog sustava kako bi on mogao zaštititi kolektivna i individualna prava u duhu Europskog prava i tradicije.

Rješenje ovih pitanja je pretpostavka reformskih koraka koje bh. vlasti moraju poduzeti kako bi se stabilizirale gospodarske i socijalne prilike, osnažila europska politička kultura u BiH.  U tom smislu konferencija Europski ustav za BiH ima za cilj sagledavanje pitanja o Bosni i Hercegovini kao višenacionalnoj države konstitutivnih i jednakopravnih naroda te „Ostalih“ u kontekst procesa pristupanja BiH Europskoj uniji, te opće sposobnosti zemlje za provođenje nužnih reformi i ispunjenja europskih standarda. U svemu tome se pitanje ustava nameće kao pitanje svih pitanja. To u konačnici znači pronalazak odgovora na pitanje kako konstitutivnost i ravnopravnost kao neporecive odrednice ustava BiH pozicionirati u okvire europske pravne stečevine, ustavne prakse i teorije na razini EU i njenih članica, osobito onih koje u svom uređenju primjenjuju elemente razdiobe vlasti osmisljene s ciljem harmonizacije i upravljanja različitostima.  S tim u vezi s posebnom pozornošću će se analizirati europska tradicija federalizma, te njena iskustva u smislu prevazilaženja liberalnog-komunitarnog spora, odnosno kreiranja društveno-političkih sustava koji efikasno štitite individualna i grupna prava. To u metodološkom smislu uključuje otvorenost za referate koji se bave studijom slučaja, komparacijom bh. političkog sustava sa sustavima EU zemalja, ustavnom teleologijom, ustavnim pravom, konstitucionalizmom, pitanjima poput vrste i razdiobe suvereniteta, unutarnjeg samoopredjeljenja, konsenzusa, međunarodnog ugovornog prava i sl.

III.         NA ZNANSTVENO-STRUČNOJ RAZINI TRAŽIMO ODGOVORE NA SLJEDEĆA OPĆA PITANJA:

1.     Koja su ključna načela i elementi ustavnog prava u Europi i svijetu?

2.     Što čini političke vrijednosti Europske unije i što je temelj njenog pravnog naslijeđa kojemu se BiH mora prilagoditi, te kako situirati BH „konstitutivnost“ u te okvire (možda poseban panel) odnosno kako pomiriti vrijednosti i načela Ustava BiH s pravnom stečevinom EU?

3.     Koje su metode harmonizacije individualnih i kolektivnih prava i na koji način se štite i ujednačavaju prava pojedinaca i naroda u EU? (stanje provedbe odluka ECHR u zemljama članicama, posebno u Belgiji te Švicarskoj kao članici VE);

4.     Pitanje za zaključnu raspravu i zadnji panel: Kako iz dejtonske preći u briselsku fazu: od post-konfliktne stabilizacije do punopravnog članstva u EU, tj. kako istovremeno unaprijediti demokratski okvir i ojačati stabilnost uz puni konsenzus tri konstitutivna naroda i svih građana BiH?

Specifična pitanja koja će se razmatrati na konferenciji su:

1.     Ravnopravnost konstitutivnih naroda i jednakost građana u smislu ostvarivanja prava na kandidiranje i slobodan izbor političkih predstavnika? (pitanje poštivanja Ustava i odluka US BiH);

2.     Ravnoteža kolektivnog i građanskog kroz bh. dvodomnost;

3.     Ravnopravnost konstitutivnih naroda s aspekta autonomije i procesa suodlučivanja u izvršnoj, zakonodavnoj i sudbenoj vlasti;

4.     Pitanje konstitutivnosti na cijelom teritoriju BiH i kako je provesti (koliki su stvarni učinci i dometi presude Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda na cijelom teritoriju BiH i kako je do kraja provesti?).

IV.          FORMAT

Konferencija će okupiti predstavnike akademije iz različitih dijela BiH, odnosno znanstvenu zajednicu iz BiH, Europe i svijeta za područje prava, politologije i sociologije i filozofije čime će dobiti širi publicitet i značaj. U okruženju u kojem su političke pozicije ukopane i sukobljene potrebno je začeti dijalog na jednoj neutralnoj, apolitičnoj-znanstvenoj razini; Da se uspostavi komunikacija i razumijevanje između akademskih zajednica tri naroda, prvenstveno bošnjačkog i hrvatskoga, kako bi ga dalje mogla preuzeti politika.

V.            STRUKTURA

Konferencija je interdisciplinarna i imat će 3  panela – opći, politološki i ustavno-pravni.

1.     OPĆI PANEL

U općem dijelu predviđena su izlaganja o temeljnim vrijednostima i načelima ustava BiH, Europskih ugovora, zemalja koje baštine tradiciju upravljanja razlikama, i čiji ustavi sadrže federalna načela. Potrebno je ukazati na ta načela, utvrditi njihove zajedničke poveznice, te razmotriti mogućnosti i načine njihova pretakanja u ustavno-pravne koncepte sukladno utvrđenim EU načelima i standardima. U ovom segmentu su poželjna teleološka razmatranja ustava, tumačenja, ustavna hermeneutika, šire područja konstitucionalizam i čimbenika koji ih određuju. Fokus je na društvenim pretpostavkama „novog“ ustroja BiH i u kojoj mjeri postojeći ustroj udovoljava objektivnim potrebama i BiH društva i njenih naroda, uzimajući u obzir post-konfliktne karakteristike BH društva ali i sve ono što nalaže perspektiva članstva u EU.

2.     POLITOLOŠKI PANEL

Politološke rasprave se bave konceptima unitarizam, federalizam, multinacionalni federalizam, konfederalizam, decentralizacija, devolucija.., konstitucionalizam, demokratska načela u kontekstu EU naslijeđa te ustava zemalja u kojima postoje ustavne, političke i društvene analogije u odnosu na BiH. Važno je razjasniti te pojmove kako bi se pročistio registar za njihovo ispravno korištenje u javnom diskursu i razbili stereotipi. Javnost u BiH ili nije upoznata ili je dezinformirana o ovim pitanjima. Ovim se depolitizira i čisti pojmovni registar od pogrešnih tumačenja i predrasuda koje su postale dominantne u domaćoj javnosti, i time osposobljavaju za daljnju uporabu.

3.     USTAVNO PRAVNI PANEL

Ustavno-pravni panel je predviđen za tumačenja najkritičnijih aspekata DMS i Ustava BiH, te identifikaciju evolutivnih pravaca i razjašnjenje spornih termina kao sto su specijalni odnosi, potpisnici ili odnos pravne norme konstitutivnosti prema bh. društveno-političkoj stvarnosti; pruža se osvrt na rješenje antinomije individualnih i kolektivnih prava u EU i BiH. Analiziraju europsko pravo i pravne prakse zemalja članica u rješavanju svih pitanja iz domena upravljanja različitostima uz reference na njihova iskustva u rješavanju i provedbi odluka Europskog suda za ljudska prava. 

VI.          ZAKLJUČAK

U vidu smjernica za političko djelovanje s ciljem približavanja BiH ustava europskoj ustavno-pravnoj tradiciji, te zajedničke izjave kao podloge i pretpostavke razumijevanja osnovnih vrijednosti i načela BH ustava te načine njihove prilagodbe europskim ustavno-pravnim i politološkim standardima. Zaključci konferencije će poslužiti kao platforma i podloga za politički dijalog predstavnika sva tri konstitutivna naroda.

VII.       ZNAČAJNI DATUMI

Prijam sažetaka – do 15. siječnja 2019.
Obavijest o prihvaćanju sažetaka – do 31. siječnja 2019.
Održavanje Skupa – 14. i 15. ožujka 2019.
Prijam cjelovitih radova – do 15. svibnja 2019.